Jagoda RUBY

70 RSD

  • novija sorta jagode;
  • spada u sorte srednje rodnosti;
  • plod je krupan, pravilnog konusnog oblika, jako crven;
  • plod je čvrste pokožice i mesa, prijatnog ukusa i arome;
  • prinos na otvorenom polju 0,5 kg, prinos u plasteniku 750 grama;
  • sazreva u maju, junu;
  • zivići su u saksijama.

Cena je za prodaju u rasadniku, dostava se dodatno naplaćuje.

  • 82 na zalihama

Opis

Sadnica jagoda sorte “Rubi“, rodnosti oko pola kilograma po biljci, srednje krupnoće. Sazreva, sredinom maja. Dobre je rodnosti. Na otvorenom polju, prosečan prinos po bokoru iznosi kilogram. Plod je krupan, pravilnog konusnog oblika, jako crven, čvrste pokožice i mesa. Odličnog je, slatkog ukusa i izražene arome. jagoda kvin eliza

U odnosu na druge sorte, prednosti su joj zbijen plod otporan na držanje i transport, kao i jak miris i prijatan ukus.

Jagoda je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U plodu se nalazi oko 60 % vode,  može biti i do 12 % šećera kao i vitamina C od 24 – 97 mg %. Cveta više puta u godini i služe kao biljke indikatori za ispitivanje virusa.

Agroekološki uslovi za gajenje jagode

Temperatura

Jagoda izmrzava na temperaturi od -15 °C do -18 °C. Ako nema snežnog pokrivača, naročito pri kraju zimskog perioda kada otopli, strada i na -5 °C do -7 °C. Cvet jagode izmrzava na -2 °C. Tokom vegetacije najbujniji porast je pri temperaturama od 20 – 24 °C (optimum 23 °C).

Voda

Usled nedostatka vlage u zemljištu, korenov sistem se nedovoljno razvija u površinskom delu zemljišta; ne formiraju se stoloni na stablu, usled čega se smanjuje bujnost i rodnost, a plodovi su sitni i neupotrebljivi. S obzirom da se jagoda sadi u vrlo gustom sklopu i ima veliku lisnu masu, preporučena vlažnost zemljišta je 75 – 80 % PVK. Biljkama je potrebno navodnjavanje početkom cvetanja, tokom zrenja i po završetku svih berbi.

Zemljište

Za proizvodnji jagode najbolja su peskovito-ilovasta zemljišta i zemljišta bogata organskim materijema (humusom). Zemljišta moraju biti dovoljno duboka i drenirana. Najpovoljnija kiselost je od pH 4,6 – 6,4. Loše predkulture za jagodu su grašak, paradajz, beli krompir, repa i kukuruz jer sve kao i useve napadaju iste štetočine.

Izbor položaja za podizanje zasada jagode

Za jagodu su najpovoljniji oni položaji koji nisu izloženi vetru i akumulaciji hladnog vazduha. Za rane sorte najbolji su južni položaji, gde se ne javljaju kasni prolećni mrazevi jer je na njima omogućeno ranije sazrevanje ploda za oko 10 dana u odnosu na severne položaje. Severne i istočne položaje treba korisititi za srednje stasne, a severne i ravničarske površine za kasne sorte jer one obično kasnije cvetaju i nema opasnosti od kasnih prolećnih mrazeva.

Priprema zemljišta za sadnju jagode

Zemljištu se mora popraviti struktura, uništiti korovi, rigoluje se na dubinu od 30 cm i na kraju ravna. Pre rigolovanja, ako je zemljište nedovoljno plodno, dodaje se oko 15 – 20 t/ha stajskog đubriva. Ako je zemljište siromašno humusom potrebno je uneti 30-40 t/ha stajskog đubriva ili se  u prethodne dve godine gaje i zaoravaju biljke za zelenišno đubrenje. Pri đubrenju organskim đubrivima, dodajemo 300 – 600 kg NPK 5:20:30.

Sadni materijal jagode

Sadnice bi trebalo da budu sveže, zdrave s dobro razvijenim korenovim sistemom i sa najmanje 3 – 5 razvijenih listova. Pre sadnje, sadnicama se skraćuju žile i potapaju se u smesu zemlje i goveđeg stajnjaka ili u hormon za bolje ožiljavanje. Za letnju sadnju koriste se sadnice proizvedene u prethodnoj godini, a sade se u drugoj polovini jula.

Podizanje zasada jagode

U područjima gde vladaju zimiski ili prolećno-letnji vetrovi trebaju se podići vetrozaštitni pojasevi na razmaku od 120 – 200 m. U tu su se svrhu najbolje pokazale višnje, šljive, ribizle, suncokret i kukuruz. Plodored zavisi od više činilaca i može biti 3,5 i 8-godišnji.

Jagode se sade u redove. Razmak između redova iznosi 60 cm, a u redu 30 cm. Među redovima se naprave plitke brazde za navodnjavanje. Do berbe, voda se pušta u sve brazde, a tokom berbe naizmenično u svaku drugu, kako bi suvim brazdama mogli prolaziti berači.

Jagode se mogu saditi u gredice širine 50 cm ili humke visine 20 cm i prekrivaju se crnom folijom.

Prednost gajenja na foliji:

  • Sprečava rast korova jer ne propušta svetlost.
  • Održava fizičku strukturu zemljišta jer sprečava da kiša sabije zemlju.
  • Povećava toplotu i vlažnost zemljišta.
  • Povećava se prinos jagoda za 20 – 30 %.
  • Povećava kvalitet ploda jer je smanjeno truljenje, a boja je intenzivnija.
  • Sprečava truljenje ploda jer isti ne leži na zemlji.
  • Ubrzava sazrevanje ploda za 3 – 4 dana.
  • Štede se radni sati za uništavanje korova, obradu međuredova, zalivanje jagodnjaka i pri berbi ploda.

Budući da se folijom prekrije zemljište, na njoj se načine otvori u koje će se saditi jagode. Otvori, odnosno rupe široke 4 – 5 cm, buše se na međurednoj udaljenosti 35 – 40 cm i razmakom između biljaka od 20 cm u redu. Jagode na foliji sade se od sredinje jula do sredine septembra.

Održavanje zasada jagode

Nega jagoda na foliji sastoji se u prihranjivanju preko lišća (folijarna prihrana) i to u 4 – 5 navrata tokom vegetacije. Zaliva se orošavanjem (veštačkom kišom) ili površinski, sistemom kap po kap. Međuredni prostor čisti se od korova, a kasnije se postavlja i malč (pšenična slama najčešće).

Berba i skladištenje jagode

Berba sorti mekog ploda obavlja se pre punog zrenja, a plod sorti čvrstog ploda bere se u punom zrenju. Berbu treba obaviti ujutro posle pada rose i posle podne, kada je slabiji intezitet sunčevog zračenja i kada se plod rashladi. Trajanje berbe zavisi o sorti ali prosečno se beru svakog drugog dana. Pakuju se u male otvorene plitke letvarice i u skladištu čuvaju pri temperaturi od 0 °C.

Izvor. Agroklub

 

Dodatne informacije

Težina 0.1 kg
Pozovite nas!