Koje voćne vrste mogu da rastu u senci?

Pažljivim odabirom voćnih vrsta i sorti možemo da imamo svoj voćnjak na mestu koje je slabije osvetljeno. Maline, kupine, jagode, borovnice, kruške, šljive pa čak i jabuke odličan su izbor za senovita i polusenovita mesta.

Većina voća za svoj rast, razvoj i plodonošenje zahteva dovoljno svetlosti. Kada se intenzitet i dužina osvetljenosti, smanji to ima negativ učinak na voćna stabla. Ona su tada podložnija napadu štetočina, pojavi oboljenja, manje plodonose, plodovi su lošijeg kvaliteta. Međutim, ne treba se odreći sadnje na senovitim mestima, ali treba odabrati vrste i sorte koje dobro podnose senu.

Ključno je provetravanje

Senovito mesto ne mora biti ograničavajući faktor da odustanete od toga da posadite sadnica. Većini vrsta potrebno je najmanje 8 sati osvetljenja, ali postoje vrste koje uspešno možemo uzgajati u senci.

Treba znati da uzgajanje voćaka u seni i poluseni ima svoje izazove. Bitna karakteristika mesta sadnje je i kakvo je provetravanje. Voćna stabla ostaju duže vlažna posle padavina ili magle. Zbog toga je od izuzetne važnosti dobro provetravanje krošnje i grmova. Što je više vlage to je veći napad štetočina i pojava bolesti, posebno plesni, pepelnice i truljenja.

Kod postavljanja sistema za zalivanje, birati sistem kap po kap kako bi se smanjio nivo vlažnosti vazduha i sprečilo vlaženje voćnih stabala i grmova.

Setite se vrsta koje rastu u živicama ili šumama

Dovoljno je da se setite voća koje ste videli da raste po živicama ili šumama. Jagode, brojne bobičaste vrste, šljiva, kruška i neke sorte jabuke su najbolji odabir.

Kruške i šljive odlično podnose delimičnu zasenjenost. Kod sadnje voća potrebno je izbegavati senovite položaje na severnoj strani ili mesta koja se nalaze u stalnoj seni od visokih objekata. Kruška može da podnese veću senku od šljive.  Za šljivu odgovaraju mesta koja su u jutarnjim satima osvetljena, a poslepodne može biti u hladu.

Kada se odlučite za sadnju, birajte sorte koje vode poreklo sa severnih područja jer su već prilagođene na manji intenzitet svetlosti.

Isti slučaj je i sa izborom vinove loze. Birajte sorte koje potiču sa severnih podneblja.

Jagode se uvek vide kako rastu na šumskim proplancima, ivici šume ili u živicama. Najbolje je posaditi stalnorađajuće sorte. One su posebno interesantne za amaterske uzgajivače.

Bobičasto voće

Mnogo je bobičastih voćnih vrsta koje se mogu uspešno uzgajati u seni i poluseni. Što je više sunca biće više plodova koji će biti ukusniji. Ribizle, kupine, određene sorte borovnice, maline, brusnica.

Maline i kupine možemo videti u živicama i one odlično uspevaju u poluseni. To je njihova osobina koju trebamo iskoristiti.

Za brovnicu i ribizle je zajedničko da traže osunčane terene i što je više sunca bolja je rodnost. Obratiti pažnju kod izbora sorti, posebno kod borovnice. Borovnice sa nižim rastom su tolerantnije na nedostatak svetla.

Podelite na:

Izbor mesta i zemljišta za podizanje višegodišnjih zasada

Kineska urma (žižula) – koristi za zdravlje, uzgoj, sadnja

Pozovite nas!