Smokva bela Ficus carica

600 RSD

Smokva – sadnica.
– Jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svetu.
– Prema pronađenim fosilnim ostacima, utvrđeno je da se smokva uzgajala mnogo pre pšenice i ječma i time predstavlja prvi primjer organizovane poljoprivredne proizvodnje.
– Vodi poreklo iz Male Azije, između istočne Turske i severne Indije.
– Životni vek stabla kreće se od 50 do 70 godina.
– U kontinentalnim područjima poželjno ju je saditi na područjima zaštićenim od vetra i niskih temperatura.
– Blagotvorno dejstvo smokvi počinje od lečenja akni i bubuljica do prevencija raka.
– Smokve su bogate beta karotenom, A, C, E i K vitaminima, kalcijumom, gvodžem i drugim mineralina.

Cena je za prodaju u rasadniku, dostava se dodatno naplaćuje.

  • 6 na zalihama

318

Opis

Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voćnih vrsta na svetu i pripada porodici dudova (Moraceae). Prema pronađenim fosilnim ostacima, zaključeno je da se smokva gaila mnogo pre pšenice i ječma i time predstavlja prvi primer organizovane poljoprivredne proizvodnje. Potiče iz Male Azije, između istočne Turske i severne Indije. Životni vek stabla kreće se od 50 do 70 godina.

Ekološki uslovi za gajenje smokve

Temperatura

Smokva je toploljubiva (termofilna) voćna vrsta. Otpornost smokvinih stabala na hladnoću u većoj meri zavisi od zrelosti njenog drveta. Tokom mirovanja vegetacije može izdržati temperature od -15 °C iako ne podnosi duže vreme temperaturu ispod -10 °C. Uz navodnjavanje i temperaturu od 35 °C smokva daje izvrsne proizvodne rezultate s visokim kvalitetom plodova. Starije, dozrele grane smokave sadrže manje vode (dehidrirani su, pa ne može doći do pojave leda u ćelijama). Bogate su smolom i skrobom, sastojcima koji predstavljaju odličnu zaštitu od mraza.

Voda

Smokve rastu na nepristupačnim, krševitim položajima gde plodonose bez ikakve ljudske brige, no to ne znači da joj se ne mora osigurati dovoljna količina vode u pojedinim fazama vegetacije. Za gajenje smokava potrebno je oko 800 mm padavina godišnje. Budući da ima vrlo dobro razvijen korenov sistem, relativno dobro podnosi sušu i gajenje na nekultivisanim terenima. U potrazi za vodom koren se prilagođava strukturi zemljišta i matičnom supstratu, prodirući čak i kroz pukotine stena. Ipak, u savremenim zasadima s ugrađenim sistemom kap po kap korenov sistem se razvija u plitkom sloju zemljišta iz razloga što tamo nalazi dovoljne količine vode.

Zemljište

Smokva zahteva plodna, rastresita i lakša zemljišta. Dobro se adaptira (prilagođava) na različite tipove zemljišta zbog tolerantnosti na sušu, zaslanjenost, hlorozu (žutilu pri nedostatku gvožđa) i aktivni kalcijum. Naročito dobro joj odgovaraju aluvijalna zemljišta, dolomit, krečna zemljišta i crvenice. Optimalna vrednost pH se kreće između 6 i 7, 8.

Priprema zemljišta za sadnju

Priprema zemljišta sastoji se od ravnanja terena, uklanjanja suvišnog kamenja i panjeva, duboke obrade i osnovnnog (meliorativnog) đubrenja. Cilj je poboljšanje plodnost zemljišta sve do dubine širenja korena budućih sadnica. Sledi razmeravanje parcela, između njih putne mreže, pa zatim redova i obeležavanje sadnih mesta u redu. Zatim se kopaju jamići za sadnju dubine 40 cm i širine 50 cm na rigolovanom zemljištu. Ukoliko se radi o zemljištu koje nije duboko orano, onda su dimenzije sadnih rupa nešto veće. Pri izbacivanju zemlje iz jame, potrebno je pripaziti da se ne pomješaju oranični, površinski sloj i dublji sloj (mrtvica), jer se trebaju vratiti a da ne zamjene položaj u profilu. Pre podizanja smokvinih zasada, u više navrata, tokom tri godine,  treba sprovesti kalcifikaciju i to unošenjem kreča u zemljište u količini od 2-3 t/ha.

Izvor. Agroklub

Dodatne informacije

Težina 1 kg
Pozovite nas!