Ljubičasta lavanda – Lav. angustofolia vera

500 RSD

Trogodišnja sadnica Lavandula angustifolia var. maillette u saksiji od 2,5 lit.

Gusto formiran žbun.

Lavanda je letnja cvetnica za bordure, saksije, žardinjere, dvorišta – opojnog mirisa Mediterana. Koristi se za dobijanje eteričnog ulja.

Nije zahtevna za odžavanje, voli sunčane položaje i umereno zalivanje.

  • 63 na zalihama

Opis

Lavanda je još jedna biljka koja se u našoj zemlji sve više gaji. Ona je dekorativna višegodišnja trajnica izuzetnog mirisa koja se u vrtovima gaji kao aromatična biljka, dok je na terasama česta kao ukrasna. Lavanda je poreklom iz mediteranskih krajeva u kojima se smatra za veoma važnu i isplativu kulturu.

Dugo se za lavandu mislilo da ne prezimljava kvalitetno, međutim, pokazalo se da sadnice lavande već godinama kod nas prezimljavaju i imaju kvalitetan žbun izuzetno lepe plave boje, kao i obilje cvetova u letnjim mesecima, koji su jedinstven izvor mirisa. Uz to, oni su i zaštita od različitih insekata.

Lavanda se kod nas može gajiti u obliku biljke za saksijsku upotrebu, gde je možemo, uz dovoljnu količinu zemlje, u jednoj saksiji oblikovati kao žbun, kao živicu ili recimo kao solitarnu biljku za cvet. Prilikom gajenja lavande u bašti potrebno je pronaći mesto koje je dovoljno osunčano. Biljka je izuzetno otporna na sušu, međutim, višak vode ili senka joj izuzetno škode. Tada biljka formira veoma tanke grane koje nemaju dovoljno listova, a nekada čak u potpunosti izostaje cvetanje.

Ime lavanda potiče od latinske reči lavare, što znači kupati se, a objašnjava osnovnu namenu suvog cveta i lavandina, eteričnog ulja. Eterično ulje prave lavande upotrebljava se za proizvodnju parfema i kolonjske vode. Za proizvodnju sapuna upotrebljava se jeftinije eterično ulje hibridne lavande. Lekovito svojstvo lavande sastoji se u smanjenju psihičke napetosti pri migreni i neuralgiji. Ublažava grčeve i pomaže u zaceljivanju rana.

Morfološke karakteristike lavande

Prava lavanda uspeva sve do nadmorske visine 1700 m, širokolisna do 700, a hibridna od 700-1000 m. Lavanda je višegodišnja biljka koja raste u obliku poluloptastog žbuna. Životni vek samonikle i gajene lavande je do 30 godina. Koren je drvenast, vrlo račvast i prodire duboko u zemljište. Stabljika je kratka, debela, drvenasta i od samog vrata korena vrlo razgranata.

Prava lavanda raste u obliku sitnog žbuna visokog 40-60 cm i prečnika 80-120 cm. Cvetne su grane jednostavne, duge 20-40 cm, listovi su naizmenični, uski, celovite ivice i sivozelenkasti, a na naličju dlakavi. Cvetovi su plave boje, plod je mahuna s 4 jajaste semenke.

Hibridna lavanda je zbijeni žbun visok 80-100 cm, prečnika više od 150 cm. Cvetne su stabljike razgranate, duge 60 do 90 cm, listovi naizmenični, zeleni, slabo dlakavi, a cvet kao i kod prave lavande. Hibridna lavanda je sterilna i plodovi nisu upotrebljivi.

Sve vrste lavande karakteriše jak, prepoznatljiv miris koji potiče od nakupljenog eteričnog ulja. Eterično ulje se dobija destilacijom cveta lavande. Cvet prave lavande sadrži od 0,5 do 1,5 % eteričnog ulja, a hibridne lavande 0,9 do 5 %. Eterično ulje uglavnom se nakuplja u žlezdama smeštenim do same cvetne čašice. Glavni sastojci ulja su linalilacetat i linalol. Svaku vrstu karakteriše različit sastav eteričnog ulja, pa tako prava lavanda sadrži linalilacetata 35 do 60 %, a hibridna lavanda samo 7-16 %.

Seme lavande klijavo je 3-4 godine. Posejano seme klija vrlo dugo, do dva meseca. U početku biljka raste vrlo sporo, ali može poterati cvetnu stabljiku već u prvoj godini. U drugoj godini vegetacija počinje tek sa povećanjem temperature. Prava lavanda počinje cvetati u junu, a hibridna nešto kasnije. Kada je hladno vreme, cvetanje kasni i po dva nedelje, a kada je toplo počne cvetati mnogo pre. Puni cvet traje 6-8 dana i tada cvetovi sadrže eterično ulje najboljeg kvaliteta. Plod sazreva postepeno tokom avgusta, a sklon je osipanju.

Agroekološki uslovi za gajenje lavande

Temperatura

Lavanda je termofilna biljka koja za nagomilavanje eteričnog ulja zahteva visoke temperature kao i mnogo sunca i svetlosti tokom cele vegetacije. Topli, od vetra zaklonjeni tereni pogoduju brzom rastu biljaka. Hladna zemljišta uz mrazeve nanose velike štete usevu, iako biljka u mirovanju podnosi temperature i do -20 ºC. Ako vegetacija počne rano, hibridna lavanda može stradati zbog kasnih prolećnih mrazeva. Ako tokom cvetanja potraje kišno i hladno vreme, smanji se udeo eteričnog ulja i za 50 %, kao i udeo etera u njemu (do 30 %). Lavanda odlično podnosi sušu, osim u početnoj fazi rasta.

Zemljište

Prava lavanda nema velikih zahteva u pogledu zemljišta, a uspeva i na plitkom, siromašnom zemljištu, pa i na kršu. Hibridna je lavanda nešto zahtevnija i najbolje prinose daje na dubokim, plodnim zemljištima s dobrim vodno-vazdušnim režimom, ali uspeva i na zemljištima na kojima se gaji prava lavanda. Hladni, nepropusni pseudoglej i peskovita zemljišta, ne podnose ni prava ni hibridna lavanda.

Priprema zemljišta za gajenje lavande

Pre osnivanja plantaže lavande, godinu dana ranije mora se obaviti što je moguće dublje jesenje oranje. Ako postoji mogućnost nastanka nepropusnog sloja, izabrana površina se mora poorati. Poslednji predusev moraju biti leguminoze, koje do septembra požanji. Odmah nakon žetve preduseva zemljište se preore na dubinu 18-20 cm, sprovede se osnovno đubrenje i za sadnju pripremi rastresit površinski sloj zemljišta debljine do 15 cm, koji se do sadnje mora slegnuti.

Izvor. Agroklub

Pozovite nas!