Šimšir – Buxus sempervirens

550 RSD

Šimšir – ukrasno grmlje koje je jako popularno u bašti, može se saditi samostalno ali i u kombinaciji sa drugim biljkama.
Može se koristiti kao živa ograda ili kao pozadina za niže ukrasne biljke u vrtu, za obrube terasa i balkona, kao ukras oko staza…
Oblikovanje odnosno orezivanje i šišanje šimšira je prava umetnost i još jedna je od prednosti ove biljke jer je vrlo zahvalna za pravljenje najrazličitijih formi.
Buxus sempervirens je gust grm ili nisko stablo sa sjajnim zelenim listovima. Iako naješće raste u visinu do metar i po, starija biljka može da dostigne i 5 metara.  Dobro podnosi hladnoću pa je lep i zimi.
Sadnica je u saksiji busenu visine oko 40-50 cm.

  • 26 na zalihama

208

Opis

U vreme baroka šimšir je zauzimao posebno mesto u kraljevskim parkovima. I danas se ubraja u najomiljenije zimzelene biljke koje se mogu aranžirati ispred vrata, na terasi ili u bašti. Neobično šarolik rod ima više od 250 različitih vrsta i sorti. Ali oprez: šimšir je vrlo otrovan! Ipak, do sada nisu poznati teži oblici trovanja ljudi. Godinama, čak i vekovima, bio je otporan na uobičajene štetočine. Ali ima već dve godine kako se to promenilo. simsir

Dva naročito uporna parazita otežavaju uveliko život kako šimširu tako i njegovim ljubiteljima: Diaphania perspec talis – mali leptir iz istočne Azije, čije gusenice napadaju šimšir s unutrašnje strane, i gljivica Cylindrocladium buxicola, odgovorna za izumiranje šimšira.

Koja vam je sorta šimšira omiljena?
Mnoge, ali bih izdvojila niskorastući Buxus semper virens „Suffruticosa”, poznat i kao „mercedes” među šimširima. Izuzetan je za oblikovanje baroknih figura.

Šta vas fascinira u umetnosti oblikovanja šimšira?
Oni se u svako godišnje doba prikazuju s najlepše strane! Pored toga ornamenti i barokne bašte imaju dugu tradiciju. Mali primer: Iz 8. veka potiču crteži Solomonovog čvora sa četiri ukrštanja. Taj čvor nema ni početak ni kraj i simbol je neprolazne ljubavi („čvor ljubavi“). To je fascinirajuće!

Na šta treba posebno obratiti pažnju prilikom kupovine šimšira? 
Materijal mora da bude zdrav, tj. da izgleda zdravo i da odaberete adekvatnu sortu. Ali ovo potonje teži je zadatak za laike. Zbog toga je najbolje da se posavetujete sa stručnjakom u rasadniku. Dalje, treba da pazite na kojem ćete mestu zasaditi šimšir: kao živu ogradu ili za oblikovanje u neobične figure, jer za to nije pogodna svaka sorta.

Šta je važno pri orezivanju?

Alat za orezivanje – bilo da su posredi makaze na baterije, bilo ručne makaze – mora da bude oštar! U suprotnom listove ćete samo izgnječiti, što može da dovede do tamnjenja ivica

Šimšir svoju popularnost duguje tradiciji i višestrukim mogućnostima primene. Može se koristiti kao samostalna biljka ili u kombinaciji s drugim biljkama, za deljenje pojedinih površina u vrtu, kao niski obrub gredica, kao gusta živica, kao pozadina za niske biljke, za obrube terasa, raznih otvorenih prostora i staza, a uzgoj u velikim posudama i za oblikovanje raznih oblika (topiari).Danas je poznato oko 30 vrsta šimšira.

Dve su vrste, Buxus sempervirens i Buxus microphylla i njihove brojne sorte našle primenu u hortikulturi i kao ukrasne biljke. U većini domaćih rasadnika, na žalost, naći ćete samo neke od sorti.

1./ Buxus sempervirens gusti je grm ili nisko stabalce sjajnih zelenih listova. Stariji primjerci narastu do 5 m visine, no najčešće su visoki 1,5 do 3 m. Obično se koristi za obrube. Vrsta i njezine sorte dobro podnose hladnoću

Najčešće sorte su “Angustifolia”, “Elengatissima”, “Pendula”, “Suffruticosa”, “Handsworthensis” i “Marginata”.

2./ Buxus microphylla je japanski ili sitnolisni šimšir. Niskog je rasta pa naraste do 1 m visine. Listovi su mali, zeleni,u jesen poprimaju bakrenu boju. Obično se koristi kao niska živica, za obrube ili za sadnju na kamenjaru. Najpoznatija sorta je “Compacta” koja naraste tek 30 cm visoko.

Tlo i sadnja

Iako je prilagodljiv raznim uslovima staništa, najbolje je saditi ga u dobro dreni rana tla. Velika vlaga može prouzročiti oštećenja, pa čak i uvenuće biljaka. Nikada ga nemojte saditi na mestima gde je tlo stalno vlažno. Dobro uspeva na sunčanim, ali i na senovitim položajima. Nakon pripreme tla možemo saditi šimšir. Rupa bi trebala biti dva puta veća od korenove bale, ali ne i preduboka. Biljke sadimo do one dubine do koje su bile posađene u rasadniku ili u posudi.

Preduboka sadnja može uzrokovati propadanje biljke. Nakon sadnje jamu ispunimo dobrom vrtnom zemljom kako bi brzo prorastao koren, zemlju oko biljke dobro ugazimo i zalijemo

Redovito zalivanje vrlo je važno kod mladih posađenih sadnica. Tokom godine šimšir treba jednom do dva puta prihraniti.

Prvi put se prihranjuje u proleće, a drugi puta krajem juna ili u ljulu. Čestom rezi – dbom odstranjujemo veliki dio lisne mase i stoga je prihrana nužna. Koriste se mineralna đubriva s produženim delovanjem, a postoje i posebna đubriva name – njena upravo za šim šir.

Rezidba

U prvih nekoliko godina nužno je provoditi redovitu rezidbu kako bi se postigla dobra razgranatost. Kod rezidbe se treba držati pravila koje vrijedi i za ostale živice – biljke se uvek orezuju tako da u poprečnom presjeku imaju oblik trapeza. To znači da će biljka pri zemlji biti nešto šira nego na vrhu. Na ovaj način se osigurava ravnomjerna osvijetljenost svih dijelova pa će biljke biti punije i zelenije.

Odrasla se živica orezuje nekoliko puta godišnje. Rezidba se provodi od septembra do novembra kada je rast mladica pojačan. Ovisno o složenosti oblika ovisi i broj orezivanja. Obične živice orezuju se 3 do 4 puta godišnje, dok se kod održavanja složenih oblika taj broj povećava.

Pozovite nas!